ČINJENICE O GUBITKU KOSE

Kosa je sastavni dio našeg tijela i ima vlastiti životni ciklus. Tijekom svog "života" prolazi kroz nekoliko faza. Prva faza naziva se anagena faza i traje od dvije do šest godina, ovisno o osobi. U ovoj fazi kosa aktivno raste, što znači da se stanice dijele, a kosa postaje dulja. Što je anagena faza duža, kosa brže raste. Nakon toga započinje druga faza, katagena, koja traje otprilike dva tjedna. U ovoj fazi folikul kose se skuplja, čime se prekida dotok krvi i prestaje prehrana. Skupljanje donjeg dijela folikula potiskuje korijen kose prema van. U telogenoj, posljednjoj fazi, folikul kose ostaje u stanju mirovanja od jednog do četiri mjeseca, nakon čega počinje rasti nova kosa koja gura staru kosu, koja je još uvijek pričvršćena u folikulu, prema van te započinje novu anagenu fazu.

U slučaju gubitka kose, dolazi do toga da kosa prerano napušta fazu rasta, odnosno anagenu fazu, i prelazi izravno u telogenu fazu. U tako oštećenom folikulu kosa zatim raste sporije ili se njezin rast potpuno zaustavlja. Ipak, nije svaki gubitak kose znak ćelavosti ili razlog za zabrinutost.

Kosa koja svakodnevno ostaje na češlju nakon češljanja sasvim je prirodna pojava, jer nam s glave dnevno ispadne oko osamdeset do stotinu vlasi. Sezonski povećan gubitak također je normalan i postaje intenzivniji u proljeće i jesen – kosa samo slijedi prirodni ciklus. S obzirom na to da nam na tjemenu raste oko stotinu tisuća vlasi, ovo nije zabrinjavajuće. Brinuti bismo se trebali tek ako primijetimo da dnevno gubimo više od otprilike stotinu, dvjesto vlasi ili ako se na tjemenu počnu pojavljivati gole mrlje, velike ili male.

Postoje dva načina gubitka kose: privremeni i trajni. Na privremeni povećani gubitak kose utječu različiti čimbenici, poput stresa, određenih lijekova, trudnoće, neuravnotežene prehrane i mnogo toga drugog. Na te čimbenike obično možemo utjecati, a simptomi nestaju ubrzo nakon što njihov utjecaj na naše tijelo prestane. Ovdje spada i sezonski gubitak kose. Trajni gubitak kose teže je zaustaviti, ako je to uopće moguće, jer oštećuje ili čak uništava naše folikule. Uzroci su za to genetski, zdravstveni, hormonski ili potpuno prirodni, poput starenja.

I muškarci i žene s godinama gube kosu. Kod muškaraca je češća takozvana "obrasna ćelavost" – ćelavost koja se javlja samo na određenim dijelovima tjemena, najčešće na vrhu glave, dok je kod žena češća "općenita" ćelavost. Oko polovice muškaraca suočava se s ćelavošću već oko tridesete godine, a većina ih je ćelava ili imaju barem neki obrazac ćelavosti do šezdesete godine. Prosječni dnevni gubitak kose tijekom svih životnih faza jednak je za oba spola, s razlikama koje ovise o pojedincu.

Prekomjerni gubitak kose moguće je barem djelomično spriječiti ako na vrijeme primijetimo problem i poduzmemo odgovarajuće mjere. Postoji mnogo različitih proizvoda koji pomažu u borbi protiv ćelavosti, poput šampona, gelova, raznih lijekova itd. Transplantacija kose također je jedno od mogućih rješenja, ali, nažalost, nije prikladna za sve kandidate, a također nije baš ni jeftina. Najbolje rješenje je prirodna prevencija u obliku prehrane koja sadrži sve potrebne hranjive tvari za zdravu kosu, neutralni šamponi, sušenje kose na zraku, pa čak i masaža, koja je izvrstan način za poboljšanje cirkulacije vlasišta i, time, poboljšanje rasta i kvalitete kose.